U Dodatku
Vol 4 Broj 3
May/June 2013
Sai Vibronika pruža informacije i članke o zdravlju samo u informativne svrhe; ove informacije ne vrijede kao medicinski savjet. Savjetujte pacijentima da u vezi sa specifičnim medicinskim problemom posjete svog liječnika.
Skrivene opasnosti kuhanja u mikrovalnoj pećnici
Dosada već vjerojatno znate da ono što jedete ima dalekosežan učinak na vaše zdravlje. Mantra, “Ono si što jedeš” je uistinu točna. Ali osim što morate paziti na ono što jedete, morate paziti i kako to spremate.
Jesti mnogo sirove hrane je idealno. Ali većina nas neće biti u mogućnosti jesti samo sirovu hranu te ćemo određeni postotak hrane izvjesno spremati kuhanjem. I tu imamo više izbora: standardne pećnice, gril, indukcione pećnice, mikrovalne, itd.
Suvišno je reći da je mikrovalna peć vrlo praktična te omogućava jedan od najbržih način spremanja hrane. Na koji način ona funkcionira?
Kako funkcionira mikrovalna pećnica?
Mikrovalovi predstavljaju oblik elektromagnetne energije, kao što su svjetlosnii valovi ili radio talasi. Mikrovalovi su vrlo kratki talasi elektromagnetne energije koji putuju brzinom svjetlosti. U naše moderno tehnološko doba mikrovalovi se koriste za prijenos telefonskih signala na velikim udaljenostima, prijenos televizijskih programa i kompjuterskih informacija preko Zemlje ili do satelita u svemiru. Ali nama su napoznatiji kao izvor energije za spremanje hrane.
Svaki mikroval sadrži magnetron, cijev u kojoj su elektroni zahvaćeni magnetnim i električnim poljima na takav način da proizvode mikrotalasnu radijaciju od oko 2450 megaherca (MHz) ili 2.45 gigaherca (Ghz). Mikrovalno zračenje interreagira s molekulima hrane. Sva talasna energija, sa svakim valnim ciklusom, mijenja polaritet od pozitivnog ka negativnom. Kod mikrotalasa, ove promjene polariteta se dešavaju milijunima puta u sekundi. Molekule hrane, posebice vode, imaju pozitivan i negativan kraj baš kao što magnet ima sjeverni i južni pol.
U komercijalnim modelima, pećnica ima snagu od oko 1000 vati izmjenične struje. Kako mikrovalovi koje generira magnetron bombardiraju hranu, polarne molekule rotiraju istom frekvencijom od nekoliko milijuna puta u sekundi. Svo ovo kretanje stvara molekularno trenje koje zagrijava hranu.
Je li to bezbjedan način za kuhanje?
Ne postoji velik broj studija o tome na koji način mikrotalasi utječu na hranu. Osim toga, rezultati takvih studija su prilično nepouzdani. Neki znanstvenici, obično podržani od strane proizvođača ili vlada, tvrde da je spremanje hrane uz pomoć mikrovalova sasvim bezbjedno. Drugi, obično entuzijasti zdravog načina života, osuđuju mikrovalove kao najgore kuhinjsko sredstvo ikad i veliku opasnost za sva bića. Očito, potrebno je još nezavnisih studija koje bi dokazale ili oborile tako ekstermnu tvrdnju, ali već danas je jasno da primjena mikrovalova nije najbolji način za spremanje hrane.
Mikrotalasi uništavaju hranjive sastojke
- Studija objavljena u The Journal of the Science of Food and Agriculture u studenom 2003, otkriva da je brokoli spremljen u mikrovalnoj pećnici s malo vode izgubio do 97% korisnih antioksidanata. Također je uočeno smanjenje fenolnih spojeva i glukosinolata, iako je razina minerala ostala netaknuta.
- Skandinavijska studija iz 1999 u kojoj se proučavala priprema stabljika šparoge pokazala je da je tretiranjem u mikrvalnoj došlo da smanjenja količine vitamina C.
- U studiji o bijelom luku, samo 60 sekundi zagrijavanja mikrotalasnim putem bilo je dovoljno da zaustavi djelovanje alicina, temeljnog aktivnog sastojka bijelog luka u borbi s rakom.
- Japanska studija Dr. Watanabea pokazala je da samo 6 minuta zagrijavanja u mikrovalnoj pećnici pretvara 30-40% vitamina B12 u mlijeku u inertnu (mrtvu) tvar.
- Nedavna australijska studija pokazuje da mikrotalasi izazivaju viši stupanj “raspadanja proteina” nego konvencionalno zagrijavanje.
Mikrotalasi nisu dobri za zagrijavanje majčinog mlijeka
- Čini se da raste broj dokaza koji sugeriraju da se majčino mlijeko ili hrana za dojenčad mijenja ukoliko se zagrijava u mikrovalnoj pećnici:
- Mikrotalasi mogu uništiti esencijalne agense u borbi protiv bolesti u majčinom mlijeku koji štite vašu bebu. Dr. Richard Quan je 1992 otkrio da je majčino mlijeko iz mikrovalne izgubilo aktivnost lizozima, antitijela, te pojačalo rast većeg broja potencijalno patogenih bakterija.
- Druga studija (Lee, 1989) pokazala je da se mikrovalnim tretiranjem smanjuje sadržaj vitamina u majčinom mlijeku, te da se određene aminokiseline pretvaraju u druge, biološki neaktivne, supstance. Određene izmijenjene aminokiseline su otrovne za živčani sustav i bubrege.
Promjene na ljudima koji jedu hranu iz mikrovalnih pećnica
Mali je broj istraživanja o promjenama koje se dešavaju kod onih koji konzumiraju hranu pripremljenu u mikrovalnim pećnicama. Istraživanje koje su proveli Hertel i Blanc se citira vrlo često i potrebno ga je nastaviti. Iako su pronašli brojne i ozbiljne promjene, uključujući smanjenu razinu hemoglobina i povećane razine kolesterola i leukocita, njihovo istraživanje je bilo zasnovano na samo 18 ljudi, od kojih su se svi hranili isključivo makrobiotički, uključujući i samog Hertela. Može biti da su njihovi nalazi jednako primjenjivi na širu javnost, ali bez daljnjih dokaza ne možemo izvestu tu pretpostavku. Tom Valentine, nezavisni američki novinar, objavio je rezultate ove studije u Search of Health u proljeće 1992.
Oslobađanje od mikrovalne: nekoliko osnovnih savjeta
- Vjerovali ili ne, živjeti bez mikrovalne je lako. Trebate samo napraviti nekoliko manjih prilagodbi u načinu života, kao što su:
- Planirajte unaprijed. Izvadite večeru iz zamrzivača ujutro ili noć ranije kako se ne bi morali boriti s odmrzavanjem parčeta od 2 kg dva sata prije večere.
- Pravite juhe i paprikaše u većim količinama, a zatim ih zamrznite u malim vrećicama za zamrzivače ili drugim vrstama pakovanja. Sat prije obroka, samo izvadite jednu i raskravite u sudoperu s vodom dok ne bude dovoljno otopljena da je možete usuti u lonac, a zatim podgrijati na vatri.
- Pećnica za tost ili konvekcijska peć predstavljaju IZVRSNU zamjenu za podgrijavanje ostataka! Držite je na laganoj temperaturi kao 200-250 stupnjeva F(95-120 C) -- i lagano zagrijavajte posudu s hranom 20-30 minuta.
- Pripremajte svoje obroke unaprijed kako biste uvijek imali spreman kvalitetan obrok kad ste suviše zauzeti ili umorni da kuhate.
- Nastojte jesti više sirove organske hrane. To je najbolji način da na duže staze poboljšate svoje zdravlje.
Izvori:
http://www.huffingtonpost.com/dr-mercola/microwave-cancer_b_684662.html http://www.powerwatch.org.uk/rf/microwaves.asp
http://articles.mercola.com/sites/articles/archive/2010/05/18/microwave-hazards.aspx
http://www.jrussellshealth.org/microwaves.html http://www.safespaceprotection.com/electrostress-from-microwave-ovens.aspx
Kako namirnice bogate vlaknima mogu pomoći održavanju zdravih razina kolesterola
Baš kao što konzumiranje određenih vrsta namirnica – npr. onih bogatih zasićenim masnim kiselinama – može povećati razinu štetnog kolesterola, konzumiranje namirnica bogatih vlaknima može pomoći u smanjivanju iste. Znanstvenici i dalje nastoje odrediti precizan mehanizam putem kojeg vlakna snižavaju kolesterol, tvrdi dr. Linda V. Van Horn, registrirana nutricionistkinja i profesorica preventivne medicine na Northwestern University’s Feinberg School of Medicine u Chicagu.
Dijetalna vlakna (npr. mekinje) obuhvataju sve dijelove biljne hrane koju vaše tijelo ne može probaviti ili apsorbirati. Za razliku od drugih sastojaka hrane kao što su masti, bjelančevine ili ugljikohidrati – koje vaše tijelo razlaže i apsorbira – tijelo vlakna ne probavlja. Umjesto toga, ona relativno netaknuta prolaze kroz želudac, tanko i debelo crijevo, te izlaze van.
Vlakna se obično klasificiraju kao topiva ukoliko se rastvaraju u vodi, a u suprotnom kao netopiva. Većina biljnih namirnica, kao npr. zobena kaša ili grah, sadrže obje vrste. Ipak, omjer topivih i netopivih vlakana se razlikuje od namirnice do namirnice. Kako biste imali što veću korist, najbolje je jesti širok raspon namirnica bogatih vlaknima.
Jasno je da samo topiva vlakna doprinose održavanju zdrave razine kolesterola. Njih nalazimo u voćnom mesu voćaka kao što su kruške i jabuke, u povrću kao što je grašak, i cjelovitim žitaricama kao što su zob i ječam. Netopiva vlakna se ne mogu probaviti ali predstavljaju nužan dio zdrave prehrane – ne zbog kolesterola – već zbog probave i redovite stolice.
“Čini se da namirnice bogate topivim vlaknima utiču na kratkolančane masne kiseline u krvotoku,” tvrdi Van Horn, “Topiva vlakna posjeduju istu vrstu potencijalne dobrobiti kakvu bi imalo nešto poput lijeka za smanjenje kolesterola (statin); sprječavaju unos zasićenih masti ili drugih štetnih oblika masti.” Topiva vlakna također mogu pomoći u smanjenju otpornosti na inzulin, koji čini se doprinosi nezdravoj razini kolesterola. “Čini se da vlakna pozitivno utječu na metabolizam masti i glukoze,” kaže Van Horn. To može poboljšati vaš sveukupni profil “masti”, što će za posljedicu imati zdraviju razinu kolesterola kao i smajenu razinu triglicerida, još jedan oblik masnoće u krvi.
Postoji praktičan razlog zbog kojeg namirnice bogate topivim vlaknima mogu pomoći u kontroliranju razine. One obično sadrže manje masnoće i imaju tendenciju da pružaju veći osjećaj sitosti nego hrana bez vlakana. To znači da ćete prehranom utemeljenom na namirnicama bogatim vlaknima imati više šanse da se držite dijete i postignete zdravu težinu.
Vlakna za sniženje kolesterola: Istraživanje
Istraživanja pokazuju da jednostavne dnevne promjene koje vode ishrani za smanjenje kolesterola mogu polučiti rezultate unutar nekoliko mjeseci. Prema kontroliranom istraživanju preko 300 odraslih osoba objavljenom u Nutrition Journal, ishrana ljudi koji su četiri tjedna jeli 3-4 g žitarica koje sadrže zobena vlakna dnevno smanjila je njihov lipoprotein niske gustoće (LDL) ili “loši” kolesterol za oko 5%. Osim toga, ovo je prva studija koja je pokazala da uključivanje vlakana u dijetu za visok kolesterol pomaže ljudima različitih narodnosti.
Još dobrih vijesti: Zob nije jedini izvor korisnih vlakana. U istraživanju sprovedenom na 160 žena u postmenopauzalnom razdoblju vršila se usporedba između konzumiranja suhe šljive i suhe jabuke kako bi se otkrilo na koji način voćna vlakna utiču na rizične faktore srčane bolesti, kao što je kolesterol. U Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics istraživčki tim je izvijestio da se kod žena koje su jele ekvivalent dvjema suhim jabukama dnevno razina kolesterola popravila za 16% unutar tri mjeseca (iako se pokazalo da su i suhe šljive dobre za smanjenje ukupnog kolesterola).
Koliko vam vlakana treba dnevno?
Medicinski institut koji nam pruža zanstveno utemeljene savjete po pitanju medicine i zdravlja, daje sljedeću preporuku za odrasle osobe: Muškarci bi trebali unositi 30 do 38 grama vlakana, a žene 21-25 grama vlakana dnevno. Zapaženo je da većina ljudi ne postignu čak ni 25% ovog cilja. Nastojte u ishranu uključiti sljedeće namirnice bogate vlaknima: Zobene mekinje, mekinje od riže, celer, mrkvu, grah, grašak, kruške, pomorandže, ječam, krupno mljevena zob, bademe.
Trebate ideje za unos vlakana u svakodnevnu prehranu?
Pokušajte sa sljedećim dodacima jelovniku:
- Užinajte suho ili svježe voće i povrće.
- Juhe i složence spremajte s puno povrća.
- Kad pečete, koristite integralna brašna kako biste zamijenili dio ili cijeli udio bijelog brašna.
- Kakao pravite sami s mlijekom i kakaovim prahom, koji sadrži vlakna.
- Kad imate priliku, odaberite namirnice bogate vlaknima umjesto onih bogatim masnoćama – npr. u burito dodajte grah umjesto sira i kiselog vrhnja.
Blagodeti ishrane utemeljene na velikoj količini vlakana:
Ishrana utemeljena na namirnicama bogatim vlaknima ima brojne blagodeti, u koje spadaju:
Normalizicija rada crijeva. Dijetna vlakna povećavaju težinu i obim vaše stolice i čine ju mekšom. Obimna stolica se lakše izbacuje i smanjuje šansu za konstipaciju. Ako vam je pak stolica tečna, vodenasta, vlakna pomažu tako što upijaju vodu i dodaju masu.
Pomoć u očuvanju zdravlja crijeva. Ishrana bogata vlaknima može pomoći u smanjivanju rizika od hemoroida i malih džepova u debelom crijevu (bolest divertikuluma). Neka vlakna u debelom crijevu fermentiraju. Istraživači nastoje uvidjeti na koji način to može igrati ulogu u sprječavanju bolesti debelog crijeva.
Smanjenje razine kolesterola. Topiva vlakna u grahovima, zobi, lanenom sjemenu i zobenim mekinjama mogu pomoći u smanjivanju ukupnog kolesterola u krvi tako što smanjuju razinu LDL-a. Studije pokazuju da vlakna mogu doprinijeti zdravlju srca tako što pomažu snižavanju krvnog tlaka i upale.
Pomoć u kontroli razine šećera u krvi. Kod ljudi koji pate od dijabetesa, vlakna – naročito topiva – mogu usporiti apsorpciju šećera i pomoći u poboljšanju razine šećera u krvi. Zdrava prehrana koja sadži netopiva vlakna također može smanjiti rizik razvijanja dijabetesa tipa 2.
Pomoć u postizanju zdrave težine. Namirnice bogate vlaknima općenito zahtijevaju duže žvakanje što tijelu daje dovoljno vremena da registira kada više nije gladno, te ćete shodno tomu biti manje skloni prejedanju. Osim toga, ishrana bogata vlaknima čini da se obrok čini većim i traje duže, tako da duže bivate siti. Ova vrsta prehrane također ima tendenciju da bude manje “energetski gusta”, što znači da sadrži manje kalorija po istoj količini.
Pored toga, smatra se da dijetna vlakna pomažu u prevenciji raka debelog crijeva. Ipak, dokazi za to nisu jednoznačni. Povećani unos vlakana prema preporučenim dnevnim razinama može pokrenuti stvari te doprinijeti poboljšanju vašega zdravlja.
Institute of Medicine, 2012 www.mayoclinic.com/health/fiber/ www.everydayhealth.com
PAŽNJA Praktičare:
Naša web stranica je www.vibrionics.org. Trebat će vam svoj registracijski broj za prijavu na praktičar Portalu. Ako je adresa promjene, molimo Vas da nas obavijestite [email protected] što je prije moguće.
Vi svibanj dijeliti ovaj newsletter sa svojim pacijentima. Njihova pitanja trebaju biti usmjereni na vas za odgovore ili za istraživanje i odgovor. Hvala vam na suradnji.