U Dodatku
Vol 4 Broj 5
September/October 2013
Sai Vibrionika pruža informacije i članke o zdravlju samo u informativne svrhe; ove informacije ne vrijede kao savjet liječnika. Savjetujte pacijentima da u vezi sa specifičnim medicinskim problemom posjete svog liječnika.
Učinci stresa i preventivne mjere
Pregled
- Termin “stres” obično koristimo kad nam je svega previše – kad osjećamo da smo preopterećeni i pitamo se možemo li zaista izaći na kraj sa svim pritiscima kojima smo izloženi.
- Sve što predstavlja izazov ili prijetnju našem zdravlju naziva se stres. Neki vas stresovi potiču na djelovanje i dobri su za vas – mnogi kažu da bi bez ikakvog stresa naši životi bili dosadni i vjerojatno besmisleni. Međutim, kad stres narušava mentalno i fizičko zdravlje, nazivamo ga lošim.
Znanstvene studije
Hans Selye, austrijsko-kanadski endokrinolog mađarskog podrijetla, u brojnim je pokusima nad laboratorijskim životinjama primijetio da su sve te životinje, dok su bile izložene različitim vrstama akutnih štetnih fizičkih i emotivnih podražaja (kao što su zasljepljujuća svjetlost, zaglušujuća buka, ekstremne temperature, konstantna frustracija), ispoljavale iste patološke promjene, a to su ulceracije želuca, skupljanje limfnog tkiva te uvećanje nadbubrežnih žlijezda. Kasnije je pokazao da kontantni stres kod ovih životinja može uzrokovati razvoj različitih bolesti sličnih onima kod ljudi, kao što su srčani napad, moždani udar, bolesti bubrega i reumatoidni artritis.
Kako vidite na slici iznad, pojačani stres rezultira pojačanom produktivnosti – do točke u kojoj stvari počnu ubrzano ići nizbrdo. Međutim, ta točka ili vrh različit je za svakog od nas, stoga morate biti osjetljivi na rane simptome koji upozoravaju da nas nakupljeni stres počinje gurati preko granice. Takvi se signali razlikuju za svakoga od nas i mogu biti tako suptilni da ih često zanemarujemo dok ne bude isuviše kasno.
Zdrav ljudski odgovor na stres uključuje tri komponente
- Mozak posreduje neposredni odgovor, koji srži nadbubrežne žlijezde šalje signal da počne otpuštati epinefrin i norepinefrin.
- Hipotalamus (središnje područje mozga) i hipofiza iniciraju sporiji odgovor održavanja signalizirajući kori nadbubrežne žlijezde da počne otpuštati kortizol i druge hormone.
- U ponašajni odgovor uključeni su brojni živčani kružni putovi. Ovaj odgovor pojačava pobuđenost (pojačanu svjesnost), usredsređuje pozornost, inhibira ponašanja hranjenja i razmnožavanja, smanjuje percepciju boli, te preusmjerava ponašanje.
Uzroci stresa
Stupanj stresa jako ovisi o individualnim faktorima kao što su fizičko zdravlje, kvaliteta međusobnih odnosa, broj obveza i odgovornosti, stupanj ovisnosti drugih o nama, očekivanja drugih od nas, količina potpore koju primamo od drugih, i broj promjena ili traumatskih događaja koji su nam se nedavno dogodili u životu. Stres mogu uzrokovati različite stvari – od fizičkih (kao što je strah od nečega što predstavlja opasnost) do emotivnih (kao što je zabrinutost za obitelj ili posao.) Prepoznati uzrok stresa je često prvi korak u učenju kako izaći na kraj s njim. Neki od najčešćih uzroka stresa su:
Stres preživljavanja - Možda ste već čuli za izraz “fight-or-flight (bori se ili bježi)”. To je uobičajeni odgovor na opasnost kod ljudi i životinja. Kada se bojite da bi vas netko ili nešto moglo fizički povrijediti, vaše tijelo prirodno reagira naletom energije koja vam pomaže da bolje preživite (borba) ili da skroz umaknete (bijeg).
Unutarnji stres - Da li ste se ikada uhvatili kako brinete o stvarima oko kojih ne možete učiniti ništa ili da brinete bez ikakvog razloga? To je unutarnji stres, i jedan je od najvažnijih oblika stresa koje trebamo razumjeti i naučiti kontrolirati. Unutarnji stres je onaj kada ljudi sami sebe čine stresiranim. To se često događa kada brinemo o stvarima koje ne možemo kontrolirati ili se izlažemo situacijama za koje znamo da će nam prouzročiti stres. Neki ljudi postaju ovisni o užurbanom, napetom stilu života koji je posljedica bivanja pod stresom. Oni čak teže stresnim situacijama i osjećaju stres u vezi sa stvarima koje nisu stresne same po sebi.
Okolinski stres – Ovo je odgovor na stvari oko vas koje uzrokuju stres, kao što su buka, gužva, pritisak na poslu ili u obitelji. Prepoznavanje okolinskih stresova i učenje kako da ih izbjegnemo ili se izborimo s njima, pomoći će nam u smanjenju razine stresa.
Umor i prekomjeran rad – Ova vrsta stresa dugo se skuplja i može se opasno odraziti na vaše tijelo. Može se javiti kao posljedica pretjeranog ili napornog rada na poslu, u školi ili domu. Također može biti posljedica toga što ne znamo dobro rasporediti vrijeme ili odvojiti vrijeme za odmor i relaksaciju. Ovu vrstu stresa je ujedno i najteže izbjeći jer mnogi smatraju da je to izvan njihove kontrole.
Učinci stresa
Pretjeran stres može se manifestirati cijelim nizom emotivnih, ponašajnih, pa čak i fizičkih simptoma, a simptomi se uveliko razlikuju od osobe do osobe.
Uobičajeni somatski (fizički) simptomi.
- poremećaji sna
- mišićna napetost
- bolovi u mišićima
- glavobolja
- poremećaji u želucu i crijevima
- umor
Emotivni i ponašajni simptomi:
- nervoza
- tjeskoba
- promjene u navikama jedenja, uključujući prejedanje
- gubitak entuzijazma ili energije
- promjene raspoloženja, kao što su razdražljivost i depresija
Također je poznato da ljudi pod stresom imaju veću sklonost da se odaju nezdravim oblicima ponašanja, kao što su pretjerana uporaba ili zlouporaba alkohola i droga, pušenje, loš odabir hrane i manjak tjelovježbe, u odnosu na ljude koji nisu izloženi stresu. Ovakvi oblici ponašanja mogu dalje pojačati simptome stresa, što često dovodi do “začaranog kruga” simptoma i nezdravog ponašanja.
Dodatne posljedice stresa
- Povišen krvni tlak
- Ubrzano disanje
- Usporen probavni sustav
- Ubrzan puls
- Oslabljen imuni sustav
- Napetost mišića
- Nesanica (pojačano stanje pobuđenosti)
- Usporavanje tjelesnih funkcija koje nisu od neposredne važnosti za preživljavanje, kao što su probavni i imuni sustav, kad smo u “bori se ili bježi” stavu. Tad je sva energija fokusirana na ubrzano disanje, protok krvi, pobuđenost i upotrebu mišića
. Preventivne mjere
Emotivna osjetljivost, nervoza, problemi sa snom ili apetitom, sve to mogu biti normalne reakcije na stres. Uključivanje u zdrave aktivnosti, dobijanje ispravne skrbi i potpore, može problemima dati odgovarajuću perspektivu i pomoći da se stresna osjećanja smanje u roku od nekoliko dana ili tjedana. Neki savjeti za početak su:
Budite aktivni
Gotovo svaki oblik fizičke aktivnosti može ublažiti stres. Čak i ako niste sportski tip ili niste u formi, tjelovježba će vam pomoći da se oslobodite stresa.
Fizička aktivnost potiče endorfine i druge prirodne neuralne spojeve koji čine da se osjećate dobro. Osim toga, tjelovježba usmjerava pažnju uma na tjelesne pokrete, što poboljšava raspoloženje i pomaže da svakodnevni izvori frustracije izblijede.
Smijte se više
Dobar osjećaj za humor ne može izliječiti sve bolesti, ali može pomoći da se osjećate bolje, pa čak i kad morate folirati lažni smijeh ako ste neraspoloženi. Smijeh ne čini samo vaš mentalni teret lakšim već proizvodi i pozitivne fizičke promjene u vašem tijelu. On čini da vaš odgovor na stres najprije plane, a zatim se smiri.
Povezivanje s drugim
Kad ste pod stresom i razdražljivi, možda ćete instinktivno htjeti da se zatvorite u sebe. Međutim, umjesto toga posegnite za obitelji i prijateljima te pravite društvene kontakte.
Društveni kontakt je dobar način za oslobađanje od stresa jer omogućuje odvlačenje pozornosti, pruža podršku, i pomaže vam da lakše podnesete životne uspone i padove.
Pokušajte s yogom
S nizom položaja i vježbi za disanje, yoga je popularan način za oslobađanje od stresa. Yoga povezuje fizičke i mentalne discipline u svrhu postizanja mira uma i tijela, pomažući nam da se opustimo i kontroliramo stres i tjeskobu.
Dovoljno sna
Kad imate previše toga što trebate obaviti – i o čemu trebate misliti –san trpi. A san je vrijeme kada mozak i tijelo pune baterije.
Kvalitet i količina sna utječu na raspoloženje, nivo energije, koncentraciju i sveukupno funkcioniranje.
Dobivanje glazbeni i kreativnost
Slušanje ili sviranje glazbe pomaže oslobađanju od stresa jer omogućava mentalnu distrakciju, smanjuje napetost mišića i razinu hormona stresa. Pojačajte ton i uronite u glazbu.
Ukoliko glazba nije vaša stvar, usmjerite pozornost na neki drugi hobi u kojem uživate, kao što su vrtlarenje, šivanje, crtanje – bilo što što zahtijeva da se usredsredite na ono što radite umjesto na ono što mislite da biste trebali raditi.
Izvori:
http://www.medicalnewstoday.com/articles/145855.php
http://www.stress.org/what-is-stress/
http://www.medicinenet.com/stress/article.htm
http://www.mtstcil.org/skills/stress-definition-1.html
http://www.cdc.gov/violenceprevention/pub/coping_with_stress_tips.html
http://www.mayoclinic.com/health/stress-relievers/MY01373/NSECTIONGROUP=2
ŽIVOT S PROŠIRENIM VENAMA
Proširene vene su otečene vene koje možete nazrijeti odmah ispod kože. Obično se javljaju na nogama, ali se mogu javiti i na drugim dijelovima tijela.
Srce pumpa krv obogaćenu kisikom u veliku arteriju, aortu. Aorta se dijeli u dvije glavne arterije, koje se dalje granaju u manje arterije koje prenose krv do ostatka tijela. Kad se kisik dostavi svim stanicama, vene odvode krv nazad do srca. Za razliku od arterija, vene ovise od jednosmjernim zaliscima kako bi se krv uvijek kretala nagore. Mišići nogu pomažu u tjeranju krvi kroz vene; jednosmjerni zalisci zatvaranjem sprječavaju krv da se vraća nazad prema stopalima.
Kad jednosmjerni zalisci ne uspijevaju da se pravilno zatvore, krv može obrnuti svoj tijek. Na gornjoj slici možete vidjeti kako spajanje zalistaka sprječava vraćanje krvi unazad. Odmah pored možete vidjeti kako nespajanje zalistaka dovodi do kretanja krvi nadole i posljedičnog širenja vene. To izaziva pojačan pritisak u venama i nakon nekog vremena može izazvati njihovo oticanje, proširenje. Pojačani pritisak može dovesti do značajnih simptoma, kao što su: oticanje zglobova ili nogu, jaki bolovi, umor u nogama. Dugotrajna proširenost vena može dovesti do promjena na koži, ulceracija i flebitisa. Zbog nedostatnog protoka krvi, u venama može doći do stvaranja ugrušaka zauzvrat stvara mjesta otvrdnuća i jake bolove. To je poznato kao “površni flebitis”. Ovo nije vrsta ugruška za kojeg lijčenici brinu da bi mogao dospjeti do srca, pluća ili mozga. Moguće je imati proširene vene bez bola ili oticanja, i nije ih nužno operirati. Proširene vene se češće razvijaju kod žena nego kod muškaraca. Učestalost se pojačava s godinama. Procjenjuje se da 30% do 60% odraslih osoba pati od proširenih vena.
Faktori koji doprinose proširenju vena
Veliki broj faktora osobu čini predisponiranom za razvoj proširenih vena. U njih spadaju:
- Nasljednost (genetski se prenose s roditelja na dijete)
- Netretiranje slabe funkcije velike vene
- Trauma, operacija
- Intenzivan aerobik, trčanje i dizanje utega
- Oštećenje usljed sunca
- Sjedilački način života, gojaznost
- Vruća voda, kupanje u kadi, pedikure izazivaju širenje vena
- Zanimanja koja podrazumijevaju dugo stajanje na nogama, kao kod medicinskih sestara, frizera, nastavnika i radnika u tvornicama
- Gojaznost
- Hormonalni utjecaji za vrijeme trudnoće, puberteta i menopauze
- Uporaba tableta za sprječavanje trudnoće
- Postmenopauzalna hormonalne promjene
- Povijest krvnih ugrušaka
- Stanja koja izazivaju pojačan pritisak u predjelu trbuha kao što su tumori, konstipacija te vanjski odjevni predmeti poput pojasa
- Ostali navedeni uzroci su trauma ili povreda na koži, prethodna operacija vena te izloženost ultraljubičastom zračenju
Žene često uoče proširene vene kad su trudne. Za vrijeme trudnoće količina krvi se poveća i do 50%. Vene na nogama bivaju opterećene povećanom količine te počinju da se šire. Nakon poroda, kad se količina krvi vrati na normalu, vene ostaju uvećane zbog toga što, zahvaljujući istezanju za vrijeme trudnoće, mehanizam zalistaka slabi. Neke žene primjećuju da se proširenost vena pogoršava sa svakom trudnoćom.
Preventivne mjere
Mjere koje pomažu dotok krvi prema srcu mogu pomoći u smanjivanju napredovanja širenja vena te u minimiziranju s tim povezane nelagode.
Tjelovježba, mršanje, podizanje nogu dok se odmarate i nekrižanje nogu dok sjedite može spriječiti pogoršanje proširenih vena. Nošenje odjeće koja ne steže te izbjegavanje dugo stajanje također može biti od pomoći. Ako vas bole ili vam se ne sviđa kako izgledaju, liječnik vam može preporučiti procedure za uklanjanje vena.
Nošenje čarapa za podršku. Najkonzervativniji pristup je da jednostavno nosite odgovarajuće kompresivne čarape, osobito kad vene uzrokuju bolne ili neugodne simptome. Ove čarape općenito možete nabaviti u bilo kojoj radnji s medicinskom opremom ili u pojedinim ljekarnama. Čarape se mogu kupiti u vidu potkoljenica, natkoljenica ili štrampli .
Promjena načina života. Kvalitetna higijena kože, mršanje (ukoliko je potrebno), i šetnja mogu pomoći u tretiranju proširenih vena. Ishrana s manje soli pomaže u smanjivanju zadržavanja vode i oticanja.
Izvori:
http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/varicoseveins.html
http://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/guide/varicose-spider-veins
http://mdveinprofessionals.com/treatment/varicoseveins
http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/tutorials/varicoseveins/vs059103.pdf
Važno: Pažnja Svi praktikanti
Neki od slučajeva koje primimo od vas su fantastični, ali ih često ne možemo podijeliti s drugima jer nedostaju bitne informacije koje možemo dobiti samo od praktičara. Stoga vas MOLIMO da prilikom slanja u izvještaj uključite sljedeće:
Dob pacijenta, spol, datum početka tretmana, detaljan spisak svih akutnih simptoma, detaljan spisak svih kroničnih simptoma, trajanje svakog od simptoma, mogući uzrok svakog kroničnog simptoma, bilo koju drugu vrstu prethodnog/trenutnog liječenja, preparat koji ste dali i doziranje, praćenje napredovanja u postotcima poredano po datumu, konačno stanje, bilo koju drugu relevantnu informaciju
To će nam pomoći da u narednim brojevima objavimo vaše slučajeve. Ako ne dobijemo ove informacije, možda u budućnosti nećemo imati dovoljno kompletnih slučajeva za objavljivanje.
Naša web stranica glasi www.vibrionics.org. Da biste se logirali na Portal za praktičare trebate vaš registracijski broj. Ako promijenite e-mail adresu, molimo vas da nas o tome blagovremeno obavijestite na [email protected].
Ovaj glasnik možete dijeliti sa svojim pacijentima. Njihova pitanja trebaju biti upućena vama. Zahvaljujemo vam na saradnji.