Glasnik Sai Vibrionike

" Kad god vidite nesretnu, bolesnu ili potištenu osobu, to je polje vašeg sluţenja,seve. " Sri Sathya Sai Baba
Hands Reaching Out

U Dodatku

Vol 5 Broj 1
January/February 2014


Vibrionika donosi informacije i članke o zdravlju samo u informativne svrhe; ponuđene informacije ne vrijede kao savjet liječnika. Savjetujte pacijentima da u vezi sa specifičnim medicinskim problemom posjete svog liječnika. 

Vitamin D: Dobrobit i prevencija bolesti 

Vitamin D je hranjiva supstanca koju nalazimo u nekim namirnicama a koja je od suštinske važnosti za zdravlje. Održava jačinu kostiju tako što pomaže tijelu da apsorbira kalcijum (jednu od temeljnih gradivnih jedinica tijela) kako iz hrane tako i iz suplemenata. Uporedo s kalcijem, vitamin D pomaže prevenciji osteoporoze kod starijih osoba.

Vitamin D pomaže tijelu i na brojne druge načine. Mišići ga trebaju za kretanje, živci ga trebaju za prenošenje poruka između mozga i svih drugih dijelova tijela, a imuni sustav ga treba kako bi se borio s napadima bakterija i virusa.

Vitamin D i sunčeva svjetlost

Vaše tijelo može načiniti vlastiti vitamin D dok ga izlažete sunčevoj svjetlosti. Vitamin D jedinstven je među vitamina zbog toga što ga tijelo pretvara u hormon, koji se ponekad naziva “aktivirani vitamin D” ili “kalcitrol.”

Dobivanje dovoljne količine vitamina D ne ovisi ohrani koju jedete. Kako biste dobili dovoljno vitamina D, morate redovito izlagati kožu sunčevoj svjetlosti i uzimati suplemente. To dobivanje prave količine čini ponešto složenijim u odnosu na druge vitamine i minerale.

Ipak, koliko god sunce bilo važno za sintezu vitamina D, također je razborito ograničiti izlaganje kože sunčevoj svjetlosti kako biste smanjili rizik od raka kože. Kad ste vani na suncu duže od nekoliko minuta, nosite zaštitnu odjeću i stavite kremu za sunce sa SPF (zaštitnim faktorom) od 8 ili više. Solarij također pomaže sintezi vitamna D, ali isto tako predstavlja i sličan rizik za dobivanje raka.

Zašto nam je potreban vitamin D?

  •   Apsorpcija i metabolizam kalcija i fosfora, koji imaju različite funkcije, naročito u održavanju zdravlja kostiju.

  •   Regulira imuni sustav.

  •   Pomaže imuni sustav – vitamin D može biti važan način za naoružavanje imunog sustava protiv poremećaja kao što je obična prehlada, izvještavaju znanstvenici sa Univerziteta u Koloradu, Denver School of Medicine, Massachusetts General Hospital i Children's Hospital Boston.

  •   MS rizik – vitamin D može smanjiti rizik od dobijanja multiple skleroze. Multipla skleroza je mnogo manje rasprostranjena u predjelima koji se približavaju tropskim područjima s mnogo sunčeve svjetlosti, prema Dennis Bourdette, predsjednici Odjela za neurologiju i direktorici Centra za MS i neuroimunologiju na Oregon Health and Science University, SAD.

  •   Održavanje kognitivnih funkcija – vitamin D može imati ključnu ulogu u pomaganju funkcije mozga u poznijem dobu, prema studiji koja je obuhvatila 3000 europskih muškaraca u dobi između 40 i 79 godina.

  •  Zdrava tjelesna masa - vitamin D vjerojatno igra važnu ulogu u održanju zdrave tjelesne mase, prema istraživanju Medicinskog koledža u Georgiji, SAD.

  •   Simptomi astme i njihova učestalost – vitamin D smanjuje jačinu i učestalost simptoma astme, kao i izglednost hospitalizacije, otkrili su istraživači sa Harvard Medical School nakon što su posmatrali 616 djece iz Costa Rice.

  •   Reumatoidni artritis – pokazalo se da smanjuje rizik od razvijanja reumatoidnog artritisa kod žena.

  •   Štiti od posljedica zračenja – jedan oblik vitamina D mogao bi biti jedan od temeljnih mehanizama našeg tijela za zaštitu od niskih razina zračenja, tvrde stručnjaci za radiologiju sa New York City Department of Health and Mental Hygiene.

  •   Vitamin D i rizik od raka – različite studije pokazuju da ljudi s adekvatnom razinom vitamina D posjeduju značajno niži rizik od dobijanja raka, u usporedbi s onima s niskom razinom. Pronađeno je da nedostatak vitamina D prevladava kod ljudi oboljelih od raka neovisno o nutricijskom statusu, u istraživanju koje su proveli Cancer Treatment Centers of America.

  •   Oporavak od tuberkuloze – visoke doze vitamina D mogu pomoći ljudima da se brže oporave od tuberkuloze, izvještavaju istraživači u časopisu Proceeding of the National Academy of Sciences (PNAS), u rujnu 2012.

  •   Rizik od srčanog napada – istraživanje objavljeno u rujnu 2012 sugerira da bi niske razine vitamna D mogle povećati rizik od srčanog napada i prerane smrti.

Osam važnih činjenica o vitaminu D

1.    Vitamin D proizvodi vaša koža kao odgovor na izlaganje ultraljubičastom zračenju prirodne sunčeve svjetlosti.  

2.    Iscjeljujuće zrake prirodnog sunčevog zračenja (koje generiraju vitamin D u vašoj koži) ne mogu prodrijeti kroz staklo. Tako da ne proizvodite vitamin D dok sjedite u kolima ili u kući.

3.    Gotovo je nemoguće na osnovu prehrane dobiti dovoljnu količinu vitamina D. Izlaganje suncu je jedini pouzdan način za proizvodnju vitamina D u vašem tijelu.

4.    Osoba bi morala piti deset velikih čaša mlijeka obogaćenog vitaminom D kako bi svaki dan obezbijedila samo minimalnu količinu vitamina D u prehrani.

5.    Što živite dalje od ekvatora, to vam je potrebno duže izlaganje suncu kako biste proizveli vitamin D.

6.    Dovoljna količina vitamina D je od suštinske važnosti za apsorpciju kalcija u crijevima. Bez dovoljne količine vitamina D, tijelo ne može apsorbirati kalcijum, što suplemente kalcija čini praktično beskorisnim.

7.    Kronični nedostatak vitamina D ne može se obrnuti preko noći: potrebni su mjeseci uzimanja suplemenata vitamina D i izlaganja suncu kako bi se nervni sustav i kosti ponovo izgradili.

8.     Čak i slabe zaštitne kreme (SPF=8) do 95% sprječavaju sposobnost tijela da proizvodi vitamin D. To je ono kako proizvodi za zaštitu od sunca zapravo izazivaju bolest – stvaranjem kritičnog nedostatka vitamina u tijelu. Nemoguće putem izlaganja suncu je stvoriti previše vitamina D: vaše tijelo će se samoregulirati i generirati samo ono što je potrebno.

Vitamin D se u vašem tijelu “aktivira” od strane bubrega i jetre prije nego što se može iskoristiti. Stoga bolest bubrega ili jetre može uveliko oštetiti sposobnost tijela da pokrene protok vitamina D.

Bolesti i odsustvo vitamina D

  • Osteoporozu obično uzrokuje nedostatak vitamina D, što jako sprječava apsorpciju kalcijuma.
     
  • Dovoljna količina vitamina D prevenira rak prostate, rak dojke, rak jajnika, depresiju, rak debelog crijeva i shizofreniju.
     
  • Rahitis je naziv za bolest propadanja kostiju koju izaziva nedostatak vitamina D.
     
  • Nedostatak vitamina D može pogoršati dijabetes II te smanjiti proizvodnju inzulina u pankreasu.
     
  • Pretilost smanjuje iskoristivost vitamina D u tijelu, što znači da pretile osobe trebaju dvaput veću količinu vitamina D.
     
  • Vitamin D se širom svijeta koristi za liječenje psorijaze.
     
  • Manjak vitamina D nalazimo kod shizofrenije.
     
  • Sezonski poremećaj raspoloženja izazvan je disbalansom melatonina kojeg inicira odsustvo izlaganja sunčevoj svjetlosti.
     
  • Kronični nedostatak vitamina D često se pogrešno dijagnosticira kao fibromijalgija zbog izrazito sličnih simptoma: mišićna slabost, bolovi.
     
  • Rizik da obolite od ozbiljnih bolesti kao što su dijabetes i rak smanjuje se 50% do 80% jednostavnim, razumnim izlaganjem prirodnoj sunčevoj svjetlosti 2-3 puta tjedno.
     
  • Dojenčad koja primaju dodatak vitamina D (2000 jedinica dnevno) imaju 80% manje šanse za obolijevanje od dijabetesa tipa I u narednih 20 godina.

Prehrana i vitamin D 

Skupine pod rizikom nedostatka vitamina D

Dojenčad koja se hrani majčinim mlijekom
Majčino mlijeko ne može u potpunosti nadomjestiti potrebe za vitaminom D. Sadržaj vitamina D u majčinom mlijeku direktno je povezan sa stanjem vitamina D u njenom organizmu, tako da majke koje uzimaju visoke doze vitamina D mogu imati odgovarajuće visoku razinu ovog nutrijenta u svom mlijeku.

Starije osobe
Starije osobe imaju povećan rizik razvijanja nedostatka vitamina D djelomice stoga što, dok stare, koža više ne može sintetizirati vitamin D jednako učinkovito kao prije. Skloniji su tome da više vremena provode u kući, i možda ne uzimaju dovoljno vitamina D u ishrani.

PLjudi s ograničenim izlaganjem suncu
Osobe koje su vezane za dom, žene koje pokrivaju glavu iz vjerskih razloga, i ljudi sa zanimanjima koja ograničavaju izloženost suncu vrlo vjerojatno neće dobiti adekvatnu količina vitamina D iz sunčeve svjetlosti.

Ljudi s tamnom kožom
Veća količina melanina u epidermalnom sloju za posljedicu ima tamniju kožu i smanjuje sposobnost kože da od sunčeve svjetlosti proizvodi vitamin D. Različiti izvještaji konzistentno pokazuju nižu razinu seruma 25(OH)D kod osoba koje se identificiraju kao crne u odnosu na one koje identificiraju kao bijele. Ljudima s tamnom kožom možda treba 20 – 30 puta više izlaganja suncu u odnosu na ljude bijele kože kako bi generirali istu količinu vitamina D.

Ljudi s upalnom bolesti crijeva i drugih poremećaja koji sprječavaju apsorpciju masti
Kako je vitamin D rastvorljiv u mastima, njegova apsorpcija ovisi o sposobnosti želuca da apsorbira masnoće iz prehrane. Osobe koje imaju smanjenu sposobnost apsorpcije masnoće iz hrane mogu trebati dodatak vitamina D.

Pretile osobe ili osobe koje su obavile operaciju želučanog bajpasa
Indeks tjelesne mase ≥30 povezan je s niskom razinom seruma 25(OH)D u usporedbi s osobama s normalnom težinom; ljudi s prekomjernom težinom u usporedbi s osobama normalne težine mogu trebati veću količinu vitamina D kako bi postigli 25(OH)D razinu.

Testiranje vitamina D
Testiranje krvi kako biste izmjerili količinu vitamina D u krvi jedini je način da provjerite dobivate li dovoljno vitamina D. Test koji trebate obaviti zove se 25(OH)D.

Izvori:
http://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminD-QuickFacts/
http://www.medicalnewstoday.com/articles/161618.php
http://www.vitamindcouncil.org/about-vitamin-d/what-is-vitamin-d/
http://www.naturalnews.com/003069_vitamin_D_deficiency.html
http://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminD-HealthProfessional/
http://www.vitamindcouncil.org/about-vitamin-d/testing-for-vitamin-d/
 

 

Jedan luk dnevno, može vas sačuvati od bolesti
(Dio 1, od 3) 

Kako sobom nosi brojne dobrobiti i jako je rasprostranjen u kuhinjama širom svijeta, nemoguće je u jednom broju pokriti sve prednosti luka u odnosu na zdravlje. Stoga ćemo ovu temu podijeliti na tri dijela. Drugi i treći dio objavit ćemo u narednim brojevima. 

Jedan luk dnevno mogao bi vas sačuvati od bolesti. Crveni luk je, baš poput češnjaka, član Allium obitelji. Obje vrste sadrže visok postotak sumpornih jedinjenja koja proizvode njihov oštar ukus i pozitivan učinak na zdravlje. Iako nas Sathya Sai Baba potiče da jedemo satvičnu hranu, On kaže da luk, iako se općenito smatra rajasičnom hranom, ima svoje prednosti. U Svojim govorima, On je hvalio ovo skromno povrće koristeći popularnu telušku poslovicu, “ni rođena majka (thalli) neće vam pomoći koliko jedan luk (ulli)!” On preporučuje da uzmemo jedan bijeli luk dnevno kako bismo smanjili nakupljanje kolesterola u krvnim sudovima. Također je tvrdio da luk popravlja probavu.

Luk (Allium Cepa) je izuzetno bogat spojevima koji promiču zdravlje. Osobito posjeduje tri obitelji sastojaka dobre za zdravlje—fruktane, flavonoide i organosulfurične sastojke. Fruktani su molekule ugljikohidrata koje pomažu održavanje zdravlja probavnog sustava tako što podržavaju korisne bakterije. Luk je naročito bogat flavonoidom koji se naziva kvercetin, koji je moćan antioksidans. Organski sumporni sastojci nastaju kad se luk siječe i zidovi stanica pucaju. Kad se kombiniraju, ovi sastojci predstavljaju moćnu zaštitu protiv brojnih bolesti kao što su rak, bolest srca, bolesti disajnih organa, dijabetes i infekcije.

Luk i srce

Srčani napadi
U istraživanju objavljenom u European Journal of Nutrition, talijanski znanstvenici otkrili su da osobe čija ishrana obiluje lukom (jedna ili više glavica u tjednu) imaju 22% manje šanse za srčanu bolest od ljudi koji ga ne konzumiraju gotovo nikako.

Luk podiže razinu “dobrog” HDL kolesterola i smanjuje “negativni” LDL kolesterol

Što je mu je ukus oštriji, luk je bolji. Istraživanja pokazuju da konzumiranje luka podiže razinu “dobrog” HDL kolesterola. Samo pola srednje velikog jačeg ili ljućeg svježeg žutog ili bijelog luka, ili jednaku količinu njihovog soka, dnevno obično je dovoljno da u prosjeku za 30% dramatično poveća “dobri” HDL kolesterol kod približno 3 od 4 pacijenta, prema dr. Victoru Gurewichu, kardiologu i profesoru medicine na Harvard Medical School, SAD, koji svim svojim srčanim bolesnicima preporuča da svakodnevno konzumiraju luk. Međutim, on tvrdi da se ovaj učinak smanjuje proporcionalno s dužinom kuhanja. Od preko 150 supstanci koje nalazimo u luku, znanstvenici nisu sigurni koje od njih podstiču “dobri” HDL, ali su sasvim sigurni da svježi luk ima bolje dejstvo; kuhanje smanjuje ili pak uništava sposobnost luka da podigne razinu HDL. Čini se da je aktivni agens onaj koji luku daje njegov jak i oštar ukus. Najoblji učinak dobiva se iz oštrijih bijelih i žutih vrsta u odnosu na blaže vrste, iako i blaže vrste na različite načine utječu na zdravlje.

Istraživanja pokazuju da konzumiranje luka može smanjiti vaš “loši” LDL krvni kolesterol. U jednoj studiji, 45 zdravih ljudi u New Delhiju dobivali su 3000 kalorija dnevno, 15 dana. Njihov kolesterol u krvi se s prosječnog 219 popeo na 263. Ali samo jedna jušna žlica ili 10 g luka dnevno, uz jednako kaloričan obrok, drastično je smanjila njihov kolesterol na prosječnu vrijednost od 237.

Luk sprječava stvaranje krvnih ugrušaka
Luk, poput aspirina, djeluje kao anti-koagulant, tj. sprječava nastajanje opasnih krvnih ugrušaka koji remete protok krvi u sudovima. Ugrušci sprječavaju snabdijevanje kisikom različitih dijelova tijela, kao što su srce ili mozak, što dovodi do srčanih ili moždanih udara. Dok neke supstance iz luka sprječavaju krvne pločice (od kojih nastaju ugrušci) da se sljepljuju jedna uz drugu, druge pak rastvaraju ugruške dok su još u nastajanju. Nakon deset godina proučavanja, znanstvenici iz Britanije i Indije ponudili su vrlo jake dokaze o tome da je luk izvrstan izbor za vaše srce. U jednom istraživanju, naprije su nahranili muškarce vrlo masnim obrokom od maslaca i vrhnja, primijetivši kako se aktivnost rastvaranja ugrušaka znatno smanjila. Nakon toga su im ponudili jednako mastan obrok, ali ovoga puta su dodali oko 60 g luka, sirovog, kuhanog ili prženog. Krv koju su izvukli 2 i 4 sata nakon obroka pokazala je da je luk u potpunosti spriječio negativno dejstvo masnoća na stvaranje ugrušaka. Zapravo, manje od pola čaše luka u potpunosti je obrnulo sposobnost masnoće da spriječi aktivnost rastvaranja ugrušaka.

Ova istraživanja koja pokazuju korisni učinak konzumiranja luka na srce možda mogu objasniti tzv. francuski paradoks—činjenicu da Francuzi vrlo malo pate od srčanih bolesti u usporedbi s količinom zasićenih masnoća kojima njihova kuhinja obiluje. To ima smisla uzmemo li u obzir da gotovo ne postoji francuski recept koji ne sadrži luk. Štoviše, jedno veliko ispitivanje pokazalo je da su ljubitelji češnjaka i crvenog luka imali bolju krvnu sliku (kolesterol, trigliceride i HDL) od ljudi koji su izbjegavali ova dva člana Allium obitelji. Čak i oni koji su jeli samo šolju luka tjedno imali su niži kolesterol i bolje kardiovaskularno zdravlje.

Luk i krvni tlak
Kad je jedna skupina ljudi koji boluju od povišenog krvnog tlaka 28 dana dobivala 730 mg kvercetina dnevno, njihov tlak spao je za 2 do 7 podioka sistoličkog i 2 do 5 podioka dijastoličkog, u usporedbi s nikakvom promjenom u skupini koja je dobivala samo placebo.

U drugom istraživanju, 2-3 jušne žlice esencijalnog ulja od luka smanjile su krvni tlak kod 67% ljudi s umjerenom hipertenzijom. Sistolički je spao u prosjeku za 25 jedinica, a dijastolički za 15.

Nakon sedam godina istraživanja učinka luka na zdravlje, jedna skupina znanstvenika došla je do zaključka da treba uzimati 100 g (oko 2/3 šolje) dnevno kako bi se izbjegli bolest srca ili visok krvni tlak.

Luk pomaže prevenciji osteoporoze
Jedna studija pokazala je da je konzumiranje luka bilo gotovo jednako učinkovito od uzimanja Alendronata (Fosamax), lijeka koji se propisuje za prevenciju i liječenje osteoporoze (stanjivanje kosti) kod žena nakon menopauze. U ovom istraživanju istraživači su uspoređivali propadanje kosti kod pacova induciran vađenjem jajnika koji su bili tretirani Alendronatom ili prahom od luka. Sposobnost luka da spriječi propadanje kosti približio se učinku Alendronata (Fosamax). Čini se da luk jača kosti bez negativnih nuspojava Fosamaxa, kao što su bolovi u kostima i zglobovima, mučnina, ulceri, kiselo podrigivanje i osipi, da spomenemo samo neke.

Istraživači sa Univerziteta u Bernu, u Švicarskoj, otkrili su da jedan kemijski spoj—peptid GPCS—kojeg nalazimo u luku sprječava djelovanje osteoklasta (stanica koje razaraju kost) i na taj način usporava propadanje kostiju. Kad su stanice novorođenih štakora, koji su bili izloženi dejstvu paratiroidnog hormona kako bi se stimuliralo propadanje kostiju, tretirane GPCS sastojkom dobivenim iz bijele vrste crvenog luka, iz minerala kostiju, uključujući kalcijum, bio je značajno inhibiran.

Druga istraživanja pokazuju da konzumiranje luka povećava masu kostiju, njihovu gustoću i zasićenost mineralima. Ove optimistične studije na ljudima i životinjama podcrtavaju potencijalnu dobrobit luka za žene u menopauzi koje gube gustoću kostiju. Jedna studija u kojoj su se analizirali podaci o prehrani 35 milijuna žena pokazala je da je dnevno konzumiranje luka kod pred-menopauzalnih ili post-menopauzalnih žena u korelaciji s značajnim poboljšanjem gustoće kostiju, dok se neredovito konzumiranje luka (jednom mjesečno ili manje) nije moglo povezati s značajnom dobrobiti za zdravlje kostiju. To implicira da bi žene u postmenopauzalnom stadiju mogle smanjiti rizik lomljenja kuka svakodnevnim konzumiranjem luka.

Detoksificirajte tijelo pomoću luka
Luk je bogat spojevima koji sadrže sumpor i vitamin C, a koji su jako dobri za oslobođanje tijela od teških metala kao što su živa, olovo, arsen i kadmijum.

U sljedećem broju, pisat ćemo o učinku luka na zaštitu od raka, dijabetesa i problema s kožom.

Izvori:
http://www.saibaba.ws/teachings/foodforhealthy.htm
http://onions-usa.org/img/site_specific/uploads/phytochemical_brochure.pdf
http://americanfitness.squarespace.com/onions-0712/
http://www.foods-healing-power.com/health-benefits-of-onions.html
http://www.foods-healing-power.com/health-benefits-of-onions.html
http://www.foods-healing-power.com/onions-for-your-heart.html www.MedicineHunter.com
http://jn.nutrition.org/content/137/11/2405.full
http://www.foods-healing-power.com/onions-blood-pressure.html
http://curezone.org/dis/1.asp?C0=60
http://www.herballegacy.com/Peret_Medicinal.html
http://wrightnewsletter.com/2005/06/13/onion-consumption-may-slow-down-bone-loss/
http://health.tipsdiscover.com/onion-strong-cancer/
http://www.foods-healing-power.com/health-benefits-of-onions.html
http://www.foods-healing-power.com/onions-for-your-heart.html
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12126069?dopt=Abstract
 

 

Vazno: Pozor Svim Prakticarima

Neki od slučajeva koje nam pošaljete su fantastični, ali često ih ne možemo podijeliti s drugima jer nam nedostaju bitne informacije koje možemo dobiti samo od praktičara. Stoga vas MOLIMO da prilikom slanja svojih slučajeva, u izvješće uključite sljedeće podatke:

Dob pacijenta, spol, datum početka tretmana, detaljan spisak svih akutnih simptoma, detaljan spisak svih kroničnih simptoma, trajanje svakog simptoma, mogući uzrok svakog kroničnog simptoma, bilo koju drugu vrstu prethodnog/trenutnog tretmana, preparat koji ste dali i njegovo doziranje, praćenje napretka u postotcima poredano po datumu, konačno stanje, bilo koju drugu relevantnu informaciju. Ove informacije pomoći će nam da vaše slučajeve objavimo u narednim brojevima glasnika.

Naša web stranica glasi www.vibrionics.org. Da biste se logirali na Portal za praktičare trebate vaš registracijski broj. Ako promijenite e-mail adresu, molimo vas da nas o tome blagovremeno obavijestite na [email protected]. Ovaj glasnik možete podijeliti sa svojim pacijentima. Njihova pitanja trebaju biti upućena vama. Zahvaljujemo vam na saradnji. 

 

Om Sai Ram