Kutak Za Odgovore
Vol 4 Broj 5
September/October 2013
1. Pitanje:Nisam sigurna kako ispravno rukovati SRHVP karticama. Da li je u redu ako dotaknem prednju stranu kartice dok ju vadim iz kutije?
Odgovor: Prije nego počnete raditi s karticama, uvijek operite ruke bez sapuna. Sapun posjeduje vibraciju, tako da pranjem ruku čistom vodom bez sapuna izbjegavamo prenošenje vibracija sapuna na kartice. Ako pak perete ruke sapunom, pobrinite se da ih dobro istrljate (i osušite), čistom vodom, tri puta, kako biste uklonili vibraciju. Pažljivo rukujte karticama. Nemojte prstima doticati područje s grafičkim likom; držite karticu u predjelu iznad duple linije. Ako je pala na pod ili ju treba očistiti, držite ju iznad duple linije na čistoj tvrdoj površini i istrljajte novom, mekanom, bijelom, pamučnom maramicom, temeljito opranom, bez upotrebe deterdženta ili sapuna.
_____________________________________
2. Pitanje:Koji je najduži dozvoljeni vremenski razmak između uzimanja uzorka krvi i pripremanja krvnog nozoda?
Odgovor: Ukoliko se u krvni uzorak stavi dovoljno alkohola, tada razmak od nekoliko dana ne bi trebao predstavljati problem.
_____________________________________
3. Pitanje:Pacijent se žali da se njegova kronična bolest vratila tri mjeseca nakon što je uspješno izliječen putem viboterapije. Može li to biti u vezi s njegovim načinom života?
Odgovor: Da, stil života je temeljni uzrok kronične bolesti koja će se vjerojatno vratiti ukoliko osoba ne usvoji zdrav način života. Stoga je dobra ideja razgovarati s pacijentom u odgovarajuće vrijeme o zdravoj ishrani, tjelovježbi, relaksaciji, pozitivnom razmišljanju, itd.
_____________________________________
4. Pitanje: Molim vas da mi date savjet koliko često davati lijek kad je osoba akutno bolesna.
Odgovor: Kad su simptomi vrlo akutni, kao npr. kontinuirana dijareja, migrenska glavobolja ili konstantno curenje nosa, doziranje se može povećati na jednu dozu (učinkovitije je ako se daje u vodi) svakih 10 minuta tijekom jednog sata. Ako se osoba ne osjeća bolje nakon jednog sata, možete doziranje u intervalima od 10 minuta nastaviti i naredni sat. Nakon toga osoba bi trebala osjetiti olakšanje. U tom slučaju, doziranje se smanjuje na 6TD za 1-2 dana i TDS nakon toga.
_____________________________________
5. Pitanje:Približava nam se sezona gripe. Nisam dao lijekove za akutna stanja kao što su gripa ili prehlada da bih spriječio bolest. Ako se jedna osoba razboli, trebam li preventivno tretirati ostatak obitelji?
Odgovor: Lijekovi se mogu koristiti u preventivne svrhe za svaku bolest, bez bilo kakvog straha da bi to pacijentu moglo naškoditi. Bolje je početi uzimati preventivno doziranje (što znači onoliko puta tjedno koliko je normalno doziranje za pacijenta dnevno) kad se nalazite okruženi bolesnim ljudima, npr. kad se razbole član obitelji ili kolega na poslu.
_____________________________________
6. Pitanje:Kada po prvi put vodim razgovor s pacijentom koji nema medicinsku dijagnozu, vrlo mi je teško precizno odrediti pozadinski uzrok problema?
Odgovor: Ako pacijent traži pomoć a ne zna zašto je bolestan ili se osjeća loše, najbolje je dati mu vibracije za um jer problem najvjerojatnije počiva tu.
Tijekom prvog susreta nemojte nastojati izvući iz pacijenta informacije osobne prirode ukoliko pacijent sam nije voljan da ih pruži. Obično moramo čekati da bismo došli do te vrste informacija dok osoba ne stekne povjerenje u nas. Na ovaj način stječemo njeno povjerenje. Tijekom kasnijih posjeta, pacijent će vam možda početi pričati o duboko usađenim strahovima i razočaranjima. Možda o njima nikada nikome nije ranije govorio. Jedno od važnih pitanja koje trebate postaviti pacijentima jeste što oni misle da je uzrok njihove bolesti ili simptoma. To će vam zauzvrat pomoći da otkrijete pozadinski uzrok bolesti i tretirate ju na odgovarajući način.